Hrvatski savez udruga invalida rada – HSUIR je osnovan 10. listopada 1967. godine kao reakcija na tadašnje društvene probleme i sve teži polažaj invalida rada. Broj i sastav temeljnih udruga odnosno članica HSUIR-a, ovisno o društvenim oklonostima mijenjao se tijekom dosadašnjeg djelovanja HSUIR-a. U HSUIR je učlanjeno 36 temeljnih udruga s preko 25.000 članova. Prema službenim podacima broj invalida rada u Republici Hrvatskoj danas iznosi 258 000. HSUIR je članica i jedan od osnivača Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH, putem kojeg zajedno s predstavnicima ostalih saveza djeluje u cilju izmjene zakonodavne regulative i poboljšanja kvalitete življenja osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. HSUIR je članica i Međunarodne organizacije tjelesnih invalida – FIMITIC radi uključivanja u međunarodni pokret osoba s invaliditetom, a posebno invalida rada. Jedan od osnovnih ciljeva Saveza je promicanje i djelovanje na izjednačavanju mogućnosti invalida rada, te ostalih osoba s invaliditetom. Isto tako Savez prati, analizira i razmatra stanje, primjenu i promjenu svih propisa koji se odnose na invalide rada, te se zalaže za kvalitetno i pravodobno ostvarivanje njihovih prava, kao i što predlaže nadležnim državnim i drugim tijelima donošenje mjera, zakonskih i drugih propisa za unapređenje njihovog pravnog, socijalnog i ekonomskog položaj. Sabor Republike Hrvatske na svojoj sjednici održanoj dana 13. veljače 2009. godine donio je Odluku o proglašenju “Nacionalog dana invalida rada” – 21. ožujka “Narodne novine”, broj 24/09.
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na praćenja i analizu demografskih trendova i kretanja u Republici Hrvatskoj, posebice promjene u broju stanovnika, prirodnom kretanju stanovništva migracijama i strukturi stanovništva; predlaže mjere usmjerene na porast nataliteta, uravnoteženje dobne strukture, održanje prostorne ravnoteže stanovništva; motiviranja mladih za ostanak u Hrvatskoj, mjere podrške roditeljstvu te mjere usmjerene na usklađivanje obiteljskog i profesionalnog života; usklađuje rad državnih i ostalih tijela pri ostvarivanju aktivnosti demografskog razvitaka i populacijske politike; predlaže Vladi Republike Hrvatske promjene zakona i drugih propisa iz područja demografske politike; obavlja poslove usmjerene na podizanje svijesti i edukaciju građana o važnosti demografskih pitanja i revitalizacije stanovništva; pruža potporu lokalnoj i regionalnoj (područnoj) samoupravi te organizacijama civilnog društva u razradbi vlastitih programa usmjerenih na demografski razvitak.
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava (MRMS) obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na:
-politiku zapošljavanja;
-uređivanje radnih odnosa;
-tržište rada i aktivnu politiku zapošljavanja;
-programe radnih prekvalifikacija i povećanja zapošljivosti;
-sustav i politiku mirovinskog osiguranja;
-evidenciju nezaposlenosti i pomoć pri zapošljavanju;
-socijalno partnerstvo i odnose sa sindikatima i udrugama poslodavaca u području radnopravnih odnosa, tržišta rada i zapošljavanja;
-radnopravni status hrvatskih državljana zaposlenih u inozemstvu i poslove vezano uz njihov povratak i zapošljavanje u zemlji;
-radnopravni status stranih državljana zaposlenih u Republici Hrvatskoj;
-unapređenje sustava zaštite na radu;
-međunarodnu suradnju na području rada i zapošljavanja.
Profesionalna rehabilitacija sastavni je dio procesa rehabilitacije osoba s invaliditetom, kojoj je cilj osposobiti osobu s invaliditetom za prikladan posao, zaposliti je, odnosno omogućiti da zadrži posao i u njemu napreduje te da se profesionalno razvija.
Služba za profesionalnu rehabilitaciju obavlja sljedeće poslove (prema čl. 39 Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta):
-provodi poslove razvoja i unapređivanja te poticanja mjera profesionalne rehabilitacije
-organizira različite oblike izobrazbe za poslodavce u području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom
-provodi stručni nadzor nad radom centara za profesionalnu rehabilitaciju, integrativnih radionica i zaštitnih radionica
-uvodi nove metodologije i tehnologije te nove didaktičke pristupe namijenjene profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom
-izrađuje Standarde usluga profesionalne rehabilitacije
-izrađuje Standarde kvalitete na području profesionalne rehabilitacije
-izrađuje Standarde osposobljavanja za stručne radnike i provoditelje profesionalne rehabilitacije
-izrađuje Cjenik usluga profesionalne rehabilitacije
-izrađuje stručna mišljenja i stručne upute iz djelokruga rada stručnih radnika i radnih instruktora u području profesionalne rehabilitacije
-koordinira i izrađuje prijedloge programa usmjerenih senzibilizaciji svih sudionika u procesu profesionalne rehabilitacije
-sudjeluje u projektima i provodi projekte vezane uz razvoj profesionalne rehabilitacije
-obavlja druge poslove vezane uz profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
